Hrvatska je već postigla puno u pretpristupnom razdoblju, no pred njom su veliki izazovi u jačanju administrativnih kapaciteta i sustava za buduće iskorištavanje novca iz fondova Europske Unije, istaknula je u utorak 5. lipnja europska povjerenica za regionalnu politiku Danuta Hübner na konferenciji u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta.
Na konferenciji pod nazivom "Regionalna politika EU-od pretpristupnih do strukturnih fondova", Hübner je kao glavne europske izazove izdvojila povećanje privlačnosti i pristupačnosti regija, poticanje poduzetništva i rasta, osiguravanje novih radnih mjesta te ulaganje u ljudska znanja i vještine.
Regionalna politika EU-a, usmjerena na prevladavanje regionalnih razlika, raspolaže s 300 milijardi eura za razdoblje od 2007.-2013. Kako je istaknula Hübner, na svaki euro uložen iz europskog proračuna dolazi tri eura iz drugih izvora, čime nastaje učinak financijske poluge u unapređenju regionalnog razvoja.
Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Martina Dalić kazala je da je u tijeku izrada pojedinačnih operativnih programa u okviru pretpristupnog fonda IPA. Iz toga fonda Hrvatska u iduće tri godine može 'izvući' 590 milijuna eura za jačanje institucija i sustava upravljanja strukturnim i kohezijskim fondovima, koji će joj biti na raspolaganju po ulasku u EU.
"IPA odgovara načinima i postupcima upravljanja u strukturnim fondovima pa je stoga iznimno je važna za stjecanje znanja i iskustava za buduće upravljanje u okviru strukturnih fondova", rekla je Dalić.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Ante Žigman istaknuo je da je uloga ministarstva u kojem radi da osigura sustav koji će omogućiti u potpunosti iskorištavanje pretpristupnih fondova.
"Današnje korištenje pretpristupnih programa ima dugoročan učinak na Hrvatsku jer ćemo ulaskom u EU morati uplaćivati u europski proračun, dok će o nama ovisiti koliko ćemo tih sredstva povući natrag", kazao je Žigman. Istaknuo je da je stoga od iznimne važnosti kreirati sustav koji će ubuduće omogućiti Hrvatskoj korištenje više sredstava od onih uplaćenih u EU proračun.
Ministar mora, turizma, prometa i razvoja Božidar Kalmeta naglasio je da je svjestan regionalnih razlika u Hrvatskoj u kojoj je primjerice bruto domaći proizvod (BDP) Zagreba tri puta veći od BDP-a najslabije razvijenih županija i gdje je sjeverozapadna Hrvatska gotovo dva puta razvijenija od panonske Hrvatske.
"Postojeće mjere i zakoni očito nisu dostatni jer je još uvijek uočljivo to raslojavanje te područjima s razvojnim teškoćama očito trebaju dodatna razvojna sredstva", poručio je Kalmeta.
Na rubu konferencije, odgovarajući na pitanje novinara o budućnosti europskog ustava, Hübner je kazala da je postizanje dogovora o ustavu vrlo važan ne samo za Hrvatsku nego i za Europu kako bi se mogla suočiti sa izazovima budućnosti i da se nada da će do kraja ove godine članice postići dogovor o tom dokumentu.
Hina
