Ciljevi i temeljna načela
Cilj je politike tržišnog natjecanja razviti učinkovito tržišno natjecanje (konkurenciju) na zajedničkom tržištu. Politika tržišnog natjecanja usmjerena je na četiri osnovna područja djelovanja, a temelji se na člancima 81-90 Ugovora o EZ-u. To su:
- Ukidanje sporazuma koji ograničavaju konkurenciju, u skladu s člankom 81 (prije članak 85) i uklanjanje zlouporabe dominantnog položaja prema članku 82 (prije članak 86) Ugovora o EZ-u. Primjerice, radi se o sporazumima o fiksiranju cijena između konkurencije (Antitrust regulation, Uredba br. 1/2003/EC, OJ L 1, 4. siječnja 2003.).
- Kontrola spajanja (npr. spajanja velikih društava što dovodi do njihove dominacije na tržištu), na temelju članka 83 Ugovora o EZ-u koji se provodi u skladu s Uredbom o spajanju (Merger Regulation, Uredba br. 139/2004/EC, OJ L 24, 29. siječnja 2004.).
- Liberalizacija monopolnih sektora u skladu s člankom 86 (prije čl. 90) Ugovora o EZ-u, to jest u skladu s direktivama za električnu energiju, plin, telekomunikacije, poštanske usluge i promet.
- Praćenje državne pomoći prema članku 87 (prije članak 92) Ugovora o EZ-u.
Postupak odlučivanja
Postupak odlučivanja definiran je člancima 83 (antitrust i merger), 86 (liberalizacija) i 89 (državna pomoć).
Za donošenje propisa koji reguliraju uklanjanje sporazuma koji ograničavaju konkurenciju i kontroliraju spajanje, Vijeće na temelju prijedloga Komisije i uz konzultiranje Europskoga parlamenta kvalificiranom većinom može usvojiti uredbe ili direktive za primjenu članaka 81 i 82 kojima se pobliže utvrđuju uloge pojedinih institucija (prvenstveno Komisije i Europskoga suda).
Za liberalizaciju monopolnih sektora Komisija može inicirati njihovu liberalizaciju te usvojiti odgovarajuću direktivu, ili pak predložiti da takvu direktivu usvoje Vijeće i Europski parlament u skladu s postupkom definiranim člankom 86.
Strategija razvoja
Od 2000. godine priprema se reforma propisa za provedbu politike tržišnog natjecanja, koja bi trebala pojednostavniti njihovu primjenu i prilagoditi ih proširenoj EU.
Reforma ograničavanja koncentracije (antitrust), definirane člancima 81 i 82 Ugovora, provodi se na temelju Uredbe br. 1/2003/EC. Uredba se primjenjuje od 1. svibnja 2004. godine i zamjenjuje raniju uredbu br. 17/1962/EEC (antitrust regulation). Ključna promjena sadržana u Uredbi br. 1/2003/EC je izravna primjenjivost članaka 81 i 82 Ugovora o EZ-u i ukidanje sustava najava, tj. planirani se ugovori ne moraju najaviti Komisiji da bi odlučila jesu li opravdani. Odgovornost se prebacuje na društva, koja moraju provjeriti da sklapanjem ugovora ne narušavaju konkurenciju, ili, u slučaju da narušavaju, da je ugovor usklađen s člankom 81 (3) Ugovora o EU. Time se povećava odgovornost nacionalnih agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i sudova, dok je Komisiji ojačana ovlast za kontrolu a posteriori.
U sustavu kontrole spajanja zadržava se načelo najave, a reforma se sastoji od tri glavna instrumenta: revizije Uredbe o spajanju, upute (guidelines) o ocjeni horizontalnih spajanja, tj. spajanja konkurenata, te niza nezakonodavnih mjera za poboljšanje procesa odlučivanja (best practices).
Institucije
Ključnu ulogu u provedbi politike tržišnog natjecanja ima Europska komisija (povjerenica Europske komisije za tržišno natjecanje je Neelie Kroes), Opća uprava za tržišno natjecanje (na čijem je čelu Philip Lowe) (za kontrolu spajanja i praćenje državne pomoći), a u drugim područjima Europska komisija u suradnji s institucijama država članica i nacionalnim sudovima (u skladu s člancima 81 i 82 Osnivačkoga ugovora). Opravdanost odluka Komisije prosuđuje Prvostupanjski ili Europski sud.
Provedba reforme antitrust uredbe znatan dio posla prenosi na mrežu ovlaštenih tijela država članica u području tržišnog natjecanja. Ta bi mreža morala osigurati jaču suradnju između Komisije i nacionalnih tijela za zaštitu konkurencije te omogućiti primjenu načela supsidijarnosti te dodjelu slučajeva odgovarajućoj instituciji. Komisija će zadržati važnu ulogu u provedbi propisa zbog svoje zadaće "čuvara" Ugovora.
Sa strane Europskoga parlamenta pitanja vezana uz tržišno natjecanje u nadležnosti su Odbora za pravne poslove i unutarnje tržište te Odbora za ekonomska i monetarna pitanja.
Unutar Vijeća EU za područje tržišnog natjecanja odgovorno je Vijeće za konkurentnost (unutarnje tržište, industriju i istraživanje).
Autor: Ana Maria Boromisa
Datum posljednje izmjene: 22. siječnja 2005.
