Ciljevi

Poduzetnička politika EU važna je za poticanje inovacija, poduzetništva i konkurentnosti u proizvodnji i pružanju usluga. Cilj joj je osigurati svim poslovnim subjektima mogućnost tržišnog natjecanja i trgovine pod poštenim i jednakim uvjetima, a posebna pozornost pridaje se specifičnim potrebama i obilježjima pojedinih sektora, poput turizma, zrakoplovne industrije ili biotehnologije.

Pravna osnova za zajedničku poduzetničku politiku proizlazi iz članka 157, Poglavlja XVI. (Industrija) Ugovora o EZ-u, kojim se predviđaju aktivnosti radi ubrzanja strukturnih prilagodbi u industriji, razvoj okruženja pogodnog za pokretanje novih inicijativa i razvoj poslovnih pothvata s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo, unapređenje praktične primjene najnoviijh istraživačkih i tehnoloških dostignuća te poticanje suradnje među poduzetnicima.

Poduzetnička politika EU obraća se poduzetnicima bez obzira na veličinu, pravnog oblika ili sektora, a ima za cilj:

• poticati osnivanje novih poduzeća;
• poticati razvojne i inovacijske sposobnosti poduzeća kroz stvaranje dinamičnog poduzetničkog okruženja;
• osigurati poduzećima mogućnost pristupa na tržišta članica EU, a po mogućnosti i na druga tržišta.

Osnovni ciljevi ostvaruju se putem aktivnosti na sljedećim područjima:

• stvaranje poduzetničkog duha;
• poticanje inovativnog poslovnog okruženja - Inovacije su osnovni proces u gospodarstvu temeljenom na znanju, a implementacija istraživanja i tehnologije ključni su za rast poduzeća;
• maksimalno korištenje prednosti unutarnjeg tržišta - Uklanjanje preostalih zapreka na unutarnjem tržištu te liberaliziranje sektora poput transporta i telekomunikacija te pojednostavljenje propisa, omogućit će poduzećima postizanje punog potencijala na unutarnjem tržištu;
• nove metode koordinacije aktivnosti - benchmarking, monitoring i razmjena najboljih praksi;
• poticanje novih poslovnih modela u e-gospodarstvu - E-poduzeća imaju sve veći utjecaj na gospodarske aktivnosti u sklopu unutarnjeg tržišta (B2B i B2C), a međunarodna konkurentnost gospodarstva EU ovisi o njihovoj sposobnosti praćenja novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT).

Poduzetnička politika financira se iz različitih izvora, koji uključuju Višegodišnji program za poduzeća i poduzetništvo, Strukturne fondove i Europsku investicijsku banku.

Strategija razvoja

Poduzetnička politika EU danas obuhvaća cijelu poslovnu zajednicu i njezino okruženje. Međutim, u prošlosti su njezine aktivnosti bile prvenstveno usmjerene na malo i srednje poduzetništvo (SME), inovacije i konkurentnost, te korištenje prednosti unutarnjeg tržišta.

Zajednička politika za malo i srednje poduzetništvo potječe iz 1983. godine, kada je donesen prvi zajednički program aktivnosti namijenjen poticanju poduzetništva. Krajem 2000. godine usvojen je posljednji višegodišnji program za poduzeća i poduzetništvo s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo koji se primjenjuje u razdoblju od 2001. do 2005. godine. Njegovo područje je, u pogledu financijskih sredstva i primjene, znatno šire od prethodnih programa jer su obuhvaćene aktivnosti u više od 30 država, uključujući Europski gospodarski prostor i države kandidatkinje za članstvo u EU.

Europsko vijeće usvojilo je 2000. godine Povelju za mala poduzeća pozivajući države članice i Komisiju da podrže mala poduzeća u deset glavnih područja: (1) obrazovanje i obučavanje za poduzetništvo, (2) jeftinije i brže pokretanje poduzeća, (3) bolje zakonodavstvo i regulativa, (4) dostupnost potrebnih radnih vještina, (5) poboljšanje online pristupa; (6) bolje korištenje prednosti unutarnjeg tržišta, (7) porezna i financijska pitanja, (8) jačanje tehnoloških sposobnosti malih poduzeća, (9) korištenje uspješnih modela za elektroničko poslovanje i razvijanje vrhunske potpore malim poduzećima, (10) bolja zastupljenost interesa malog poduzetništva u tijelima Unije i na nacionalnoj razini.

Ključni je dokument u području poticanja poduzetništva tzv. Lisabonska strategija iz 2000. godine koja postavlja za cilj stvaranje svjetski najkonkurentnijeg gospodarstva temeljenog na znanju, sposobnog za održivi rast, te s više kvalitetnijih radnih mjesta i većom socijalnom kohezijom, a jedno od ključnih područja djelovanja upravo je poticanje poduzetništva.

Slijedeći zaključke Lisabonskoga summita iz ožujka 2000. godine, koji se odnose na veću podršku malom i srednjem poduzetništvu, Odbor guvernera Europske investicijske banke osnovao je Grupu Europske investicijske banke koja ima glavnu ulogu u poticanju konkurentnosti europskoga gospodarstva kroz diverzificiranu potporu koju pruža aktivnostima malih i srednjih poduzeća (srednjoročni i dugoročni zajmovi, venture capital ulaganja i garancije). Aktivnosti Europske investicijske banke prvenstveno su usmjerene na srednjoročne i dugoročne zajmove u suradnji s bankovnim sektorom, dok je Europski investicijski fond najvažniji izvor za venture capital financiranje u Europskoj uniji. Na taj način Grupa EIB je u mogućnosti ciljano poticati pojedine gospodarske aktivnosti.

Na temelju rasprave potaknute Zelenom knjigom o poduzetništvu (COM(2003) 27 final, 21. siječnja 2003.), početkom 2004. godine donesen je Akcijski plan za poduzetništvo (COM(2004) 70 final, 11. veljače 2004.) kojim se želi potaknuti poduzetničke aktivnosti i rast.

Osim toga, Komisija kontinuirano priprema Enterprise Policy Scoreboard u kojem prati ostvarivanje pojedinih kvantitativno postavljenih ciljeva na temelju kojih donosi ocjene dosadašnjih nastojanja i zajedno s državama članicama dogovara buduće aktivnosti.

Institucije

• Europska komisija, povjerenik zadužen za poduzetništvo i industriju je Günter Verheugen, dok je za operativno rukovođenje Općom upravom za poduzetništvo i industriju zadužen Horst Reichenbach. 
• Europski parlament, Odbor za industriju, vanjsku trgovinu, istraživanje i energiju.
• Vijeće Europske unije, Konkurentnost (unutarnje tržište, industrija, istraživanje).
• Europska investicijska banka.
• Europski investicijski fond.

Autor: Božena Gulija
Datum posljednje izmjene: 6. veljače 2005.