naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Što je Europska unija
Povijest europske integracije
Postupci odlučivanja
Države članice
Države kandidatkinje
Ostale europske države
Budućnost Europske unije
Istine i zablude o EU
Naslovnica > O Europskoj uniji > Budućnost Europske unije
Budućnost Europske unije

 







Ustav za Europu - zalog učinkovitog djelovanja EU u budućnosti

U veljači 2002. godine Europska je unija sazvala međuvladinu konvenciju čija je zadaća bila razmotriti treba li Uniji ustav. Konvencija je tijekom jednoipolgodišnjeg rada izradila prijedlog Ustava koji je sadržavao nacrt novog funkcioniranja institucija Unije. Iako su se čelnici država EU nadali usvojiti prijedlog ustavnoga ugovora još na sastanku na vrhu koji se u Bruxellesu održao u prosincu 2003. godine, radi neslaganja Španjolske i Poljske s predloženim sustavom glasovanja kvalificiranom većinom, nakon brojnih kompromisnih rješenja tekst prijedloga Ustavnog ugovora s više od 300 stranica bio je završen u lipnju 2004. Predstavnici država članica Europske unije (predsjednici i premijeri) potpisali su u Rimu 29. listopada iste godine Ugovor kojim se uspostavlja ustav za Europu.

Dok je proces ratifikacije u državama članicama započeo već u studenom 2004., Europski ga je parlament potvrdio u siječnju 2005. godine. Ustav, kao i dosadašnji temeljni ugovori na osnovu kojih je Unija do sada funkcionirala, sadrži pravila koja utvrđuju raspodjelu ovlasti između država članica i Unije, kao i između institucija Unije. Ustavom se ustanovljuje i pravna osobnost Unije što bi trebalo omogućiti da Unija djeluje na međunarodnoj razini u ime država članica.

Ustavom se dakle željela povećati učinkovitost rada europskih institucija i pojednostavniti proces donošenja odluka u Uniji koja okuplja 25 država članica. Promjene predviđene u tekstu Ustava donijele bi novu metodu ponderiranja glasova država članica u Vijeću ministara, koja se djelomično temelji na načelu brojnosti stanovnika. Promjena predviđena Ustavom smjera uvođenju odlučivanja kvalificiranom većinom za veći broj područja javnih politika Unije. Ustav uključuje i sporazum o maksimalnoj veličini i sastavu Europske komisije, sadašnje rotirajuće predsjedništvo EU-a zamjenjuje uvođenjem dužnosti predsjednika Europskog vijeća, a ustanovljuje i instituciju ministra vanjskih poslova Europske unije.

Ustav osim toga daje veće ovlasti nacionalnim parlamentima u nadzoru europskih institucija te jače naglašava načelo supsidijarnosti, prema kojemu sve ono što nije izričito navedeno kao područje o kojem se odlučuje na razini EU-a, automatski spada u nacionalnu ili lokalnu nadležnost, to jest, bliže građanima. Također, Povelja o temeljnim ljudskim pravima uključena je u tekst Ustava, a time bi trebala postati pravno obvezujuća za sve institucije, tijela, urede i agencije Unije, dok je u zemljama članicama njen domašaj ograničen na one situacije u kojima se primjenjuje pravo Unije.

Dosadašnje i buduće ratifikacije

Projekt političkog ujedinjenja Unije došao je u pitanje nakon negativnih ishoda referenduma u Francuskoj (29. svibnja) i Nizozemskoj (1. lipnja). Naime, Ugovor kojim se uspostavlja ustav za Europu trebao bi stupiti na snagu tek nakon što ga ratificiraju sve države članice. Ratifikacije je moguće provesti parlamentarnom procedurom ili putem referenduma, koji pak mogu imati konzultativni ili obvezujući učinak ovisno o nacionalnom zakonodavstvu članica. Francuskom i nizozemskom referendumu prethodilo je deset uspješnih ratifikacija u državama članicama. Deset država Ustav je ratificiralo parlamentarnim putem (Litva, Mađarska, Slovenija, Italija, Grčka, Slovačka, Austrija, Njemačka,Latvija i Belgija), dok je Španjolska jedina država koja je do sada usvajanje Ustava potvrdila referendumom. Njemačka će ratifikacija do daljnjega biti nepotpuna, jer ga odbija potpisati predsjednik države sve dok ustavni sud ne riješi žalbu koju je uložio njemački parlamentarac koji tvrdi da Ustav izlazi iz okvira granica koje Njemačka ima za integraciju državnih institucija u EU.

Idući referendum održat će se u Luksemburgu 10. srpnja, ubrzo nakon okončanja predsjedanja te države Europskom unijom i bit će obvezujućeg karaktera. Ispitivanja javnog mnijenja ukazuju na pad potpore i u toj zemlji. Prema nedavnim anketama 55 posto građana glasovalo bi u prilog, a 41 posto 'protiv' Ustava. Luksemburški premijer i predsjedavajući EU-a Jean-Claude Juncker izjavio je da će podnijeti ostavku ako referendum o europskom Ustavu u Luksemburgu završi odbacivanjem tog dokumenta.

Velika Britanija je 6. lipnja odlučila zamrznuti postupak priprema za raspisivanje referenduma. Češka, Danska, Irska i Portugal najavili su također da do daljnjega odgađaju održavanje referenduma, dok Poljska još uvijek razmatra odgodu referendumskog izjašnjavanja. Švedska će unutar godine dana odlučiti o eventualnom referendumu. Ipak, dio zemalja članica nije obeshrabren francuskim i nizozemskim 'ne' pa tako Cipar, Estonija, Grčka i Malta ostaju pri svojim planovima da nastave s procesom ratifikacije.

Utjecaj negativnih ishoda referenduma na proces proširenja

Nakon negativnih glasova u Francuskoj i Nizozemskoj upitno bi moglo postati daljnje proširenje Unije. Iako povjerenik za proširenje Olli Rehn izjavljuje „da je kalendar proširenja već kompletan“ i da će ono teći po planu, ne iznenađuje zabrinutost čelnika država zapadnog Balkana koji se u reakcijama na nedavne referendumske ishode redom pitaju da li će zaključci Solunskog sastanka na vrhu koji su postavili jasnu europsku perspektivu Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji biti dovedeni u pitanje ili zamrznuti na duže vrijeme. Prijem Bugarske i Rumunjske 1. siječnja 2007. godine čini se izvjesnim budući su ove dvije države već potpisale sporazume o pristupanju.

Odbijanjem Ustava u dvije države osnivateljice Unija se našla u situaciji da treba razmisliti o daljnjem postupku donošenja Ustava, ali i o njegovu sadržaju. Premda se očekivalo da će čelnici EU-a na summitu u Bruxellesu 16. i 17. lipnja naći zajednički odgovor na nastalu krizu, europski državnici su tek produljili rok za ratifikaciju Ustava do polovice 2007. godine. Ovakva odluka rezultirala je odgodom ranije planiranih referendumskih izjašnjavanja u nekim državama članicama.

Iako Ustav nisu proglasili mrtvim, europski čelnici ne poriču da je Unija u krizi. Ipak, projekt europskog ujedinjavanja koji traje više od pola stoljeća referendumskim ishodima nije doveden u pitanje. Unija naime nastavlja funkcionirati na temelju osnivačkih ugovora. Pa i ukoliko Ustav ne stupi na snagu, Ugovor iz Nice iz 2000. godine koji je pokušao reformirati europske institucije, ostaje na snazi zajedno sa složenim sustavom ponderiranja glasova u Vijeću ministara. Međutim, pojedini analitičari djelovanja euro-institucija smatraju da Ugovor iz Nice može dovesti do paralize rada proširene Unije. Ni mogućnost preuzimanja određenih dijelova Ustava koji bi morali postati protokoli Ugovoru iz Nice nije isključena. U ovom slučaju ratifikacija bi mogla biti postignuta „jednostavnijim“ parlamentarnim procedurama. Ovakav scenarij poželjan je jer bi omogućio provedbu ključnih institucionalnih reformi koje predviđa Ustavni ugovor, a koje pak osiguravaju stabilno vodstvo i učinkovito donošenje odluka u Uniji.

Izvjesno je također da europska kriza neće dovesti do odgode ili zamrzavanja procesa proširenja EU. Iako zaključci Vijeća ne spominju izrijekom ni jednu zemlju kandidatkinju, čelnici Europske unije na nedavnom su summitu potvrdili da će poštovati svoje odluke o proširenju, pod uvjetom ispunjana predviđenih kriterija od strane država kandidatkinja.


Dodatni izvori informacija:

  • Europska komisija:
    • Ustav za Europu
    • Ugovor kojim se uspostavlja Ustav za Europu, OJ C 310, 16. 12. 2004. (cjelovit tekst)
    • Ratifikacija Ustava u državama članicama – pregled po državama
    • "A Constitution For Europe" (pdf) – brošura s temeljnim informacijama o Ustavu, 2004.
    • Sažetak teksta Ustava
    • Pitanja i odgovori o Ustavu
    • 1000 rasprava o Ustavu
    • Futurum (rasprava o budućnosti Europske unije, arhivirano)
  • SCADPlus:
    • Put prema europskom Ustavu
    • Vodič kroz Ugovor iz Nice
    • Ishod Europske konvencije
    • Rad međuvladine konferencije (IGC) 2003/2004.
    • Ustav za Europu

  • Europski parlament:
    • Europski parlament i Ustav
    • Izaslanstvo Europskoga parlamenta pri Europskoj konvenciji
  • Europska konvencija (stranica ažurirana do dovršetka rada Konvencije, 31. 7. 2003.)


Povezani članci:

 


Autorice: Antonija Petričušić; Ana-Maria Boromisa
Dodatni izvori informacija: Sandra Čar
Datum posljednje izmjene: 15.2. 2006.