naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Osnivački ugovori
Opća načela prava EU
Akti institucija EU
Međunarodni sporazumi
Sudska praksa
Naslovnica > Pravo EU > Izvori europskoga prava > Osnivački ugovori
Osnivački ugovori

Osnivački ugovori

Izrazom Osnivački ugovori obuhvaćeni su međunarodni ugovori kojima su osnovane Europske zajednice i Europska unija i na kojima se temelje njihove ovlasti. Iako se o Ugovorima govori u množini, formalnopravno postoji samo jedan Ugovor - Ugovor o Europskoj uniji, čiji su sastavni dijelovi Ugovor o Europskoj zajednici i Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju te odredbe kojima se reguliraju nadležnosti iz drugog i trećeg stupa EU.

Iz praktičnih razloga govori se o tri Ugovora te se oni odvojeno i citiraju. Pod izrazom Ugovor o Europskoj uniji (EU) misli se na ugovor koji sadrži zajedničke odredbe za cijelu EU, završne odredbe, te dvije glave koje uređuju drugi (zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku) i treći stup (policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima). Pod izrazom Ugovor o Europskoj zajednici (EZ) misli se na ugovor kojim se uređuju nadležnosti koje su prenesene na europsku razinu Rimskim ugovorom iz 1958. o Europskoj ekonomskoj zajednici sa svim kasnijim amandmanima na taj Ugovor. Pod izrazom Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju (Euratom) misli se na ugovor kojim je, također 1958. u Rimu, uspostavljena europska nadležnost nad nuklearnom energijom, a izraz obuhvaća sve kasnije amandmane na taj Ugovor.

Do polovice 2002. godine, kao dio primarnog prava postojao je još jedan ugovor, onaj kojim je 1952. u Parizu osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik. Taj je ugovor, za razliku od svih ostalih nabrojenih, bio sklopljen na 50 godina, te su države članice odlučile ne obnoviti ga po isteku 2002. Europske nadležnosti koje su bile utvrđene tim ugovorom nisu, međutim, nestale, već su raspodijeljene pod postojeće Ugovore. Iako više nije na snazi, Pariški je ugovor važno spomenuti jer je upravo njime započeo proces integracije u Europi.

Budući da u biti postoje tri različita Ugovora, pri citiranju njihovih odredaba uvijek je potrebno naglasiti i o kojem se Ugovoru radi, jer se brojevi članaka preklapaju.

Ugovori o dvije Europske zajednice iz 1958. godine formalnopravno gledano još su na snazi, te se pravnoobvezujuće norme nalaze u ta dva dokumenta i svim njihovim kasnijim izmjenama. Ugovori se mijenjaju usvajanjem novog ugovora, koji sadrži amandmane na prethodni, a ne usvajanjem posve novog cjelovitog ugovora. Iako su formalnopravno obvezujući amandamni na amandmane itd., radi lakšeg snalaženja izrađene su, objavljene i u upotrebi konsolidirane verzije svih ugovora. Ako i kada bude usvojen Ustavni ugovor (Provisional consolidated version of the draft Treaty establishing a Constitution for Europe, CIG 86/04, 25. lipnja 2004.), opisana će se situacija promijeniti. Naime, taj će novi ugovor, za razliku od svih dosadašnjih izmjena, ukinuti dosadašnje Ugovore, i to Ugovor o EU i Ugovor o EZ-u, i zamijeniti ih novim cjelovitim tekstom. Ugovor o Euratomu i dalje će ostati na snazi kao zaseban ugovor.

Početni Ugovori i njihove bitne izmjene:

  • Pariški ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik (konsolidirana verzija)
    (stupio na snagu u srpnju 1952. i istekao u srpnju 2002.)
  • Rimski ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici (konsolidirana verzija)
    (stupio na snagu 1. siječnja 1958.)
  • Rimski ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju (konsolidirana verzija)
    (stupio na snagu 1. siječnja 1958.)
  • Jedinstveni europski akt
    (stupio na snagu u 1. srpnja 1987.)
  • Ugovor iz Maastrichta
    (stupio na snagu 1. studenog 1993.; uspostavio Europsku uniju)
  • Ugovor iz Amsterdama
    (stupio na snagu 1. svibnja 1999.)
  • Ugovor iz Nice
    (stupio na snagu 1. veljače 2003.)
  • Svi Ugovori o pristupanju EZ/EU
    • S Danskom, Irskom i Velikom Britanijom (1973.) (OJ L 73, 27.3.1972.)
    • S Grčkom (1981.) (OJ L 291, 19.11.1979.)
    • S Portugalom i Španjolskom (1986.) (OJ L 302, 15.11.1985.)
    • S Austrijom, Finskom i Švedskom (1995.) (OJ C 241, 29. kolovoza 1994.)
    • S Ciprom, Češkom, Estonijom, Latvijom, Litvom, Mađarskom, Maltom, Poljskom, Slovačkom i Slovenijom (2004.) (OJ L 236, 23. rujna 2003. - dokumenti o pristupanju) ; (OJ C 227E, 23. rujna 2003. - dodaci aneksima)

Sadržaj Osnivačkih ugovora

Osnivačkim se ugovorima definiraju ciljevi i ovlasti Europskih zajednica i Unije te način ostvarivanja tih ciljeva. U tu svrhu uspostavljene su europske institucije, čije se ovlasti i međusobni odnos također uređuju Ugovorima. Ugovori predviđaju i pravne instrumente kojima se uređuju pitanja iz europskih ovlasti, te postupke u kojima se takve odluke donose. Unija i Zajednice utemeljeni su na načelu dodijeljenih ovlasti, tj. nadležne su samo za pitanja za koja im je ovlast dodijeljena Osnivačkim ugovorom. Te ovlasti Zajednice i Unije nisu, međutim, jasno nabrojene u Ugovoru, već se o njima može zaključiti tek poznavanjem cjeline Ugovora, koji u različitim glavama potanje uređuje pojedine politike za razvoj i uređenje kojih je nadležna Zajednica/Unija. Ugovor sadrži i odredbe o vlastitim izmjenama. Po svom nastanku, a i načinu mijenjanja, Ugovor je instrument međunarodnog prava. Njegove se izmjene dogovaraju na međunarodnoj konferenciji na kojoj sudjeluju sve države članice, a stupaju na snagu tek kada ih sve države članice ratificiraju u skladu s procedurama propisanim internim ustavnim normama. Sastavni dio Osnivačkog ugovora čine i brojni aneksi, protokoli i deklaracije.

Dodatni izvori informacija:

  • EUROPA: FUTURUM - zajednička stranica institucija EU posvećena budućnosti Unije i posebice stvaranju nacrta Europskoga ustava:
  • Europska konvencija
  • Europska komisija: EUR-OP: EUR-Lex:
    • Ugovori
    • Osnivački ugovori
    • Ugovori o pristupanju
    • Ostali ugovori i protokoli
    • Selected instruments taken from the treaties (1999.) - zbirka tekstova Ugovora
  • EUROPA: The EU at a glance: Europski ugovori:
    • Ugovor iz Nice, OJ C 325, 24. 12. 2002. (pročišćen tekst)
    • Ugovor o Europskoj uniji,  OJ C 325, 24. 12. 2002. (izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama)
    • Ugovor iz Amsterdama, potpisan 2. listopada 1997.
    • Ugovor o Europskoj uniji, OJ C 191, 29. srpnja 1992. (Maastricht)
    • Jedinstveni europski akt (Single European Act)
    • Ugovor o osnivanju Europske zajednice, OJ C 325, 24. 12. 2002. (izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, pročišćen tekst)
  • Pojašnjenja Ugovora:
    • Ugovor iz Amsterdama - vodič (SCADPlus)
    • Ugovor iz Amsterdama - pitanja i odgovori (1997.)
    • Amsterdam - novi Ugovor za Europu - vodič za građane (1998.)
    • Selected instruments taken from the Treaties (1999.) - zbirka tekstova Ugovora
  • Europska komisija: RAPID: Sažetak Ugovora iz Nice (MEMO/03/23, 31. siječnja 2003.)
  • Europska komisija: Ured za publikacije: EUR-Lex: ABC prava Zajednice (The ABC of Community law, Dr Klaus-Dieter Borchardt, Europska komisija, Opća uprava za Obrazovanje i kulturu, 2000.)
  • Vijeće EU: Međuvladina konferencija: Dokumenti

Autor: Tamara Ćapeta
Dodatni izvori informacija: Sandra Čar
Datum posljednje izmjene: 6. svibnja 2005.