naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje
Naslovnica > Politike i aktivnosti EU > Znanost i istraživanje


Konferencija o mogućnostima suradnje sa Zajedničkim istraživačkim centrom 6.6.2013.
Konferencija o mogućnostima suradnje sa Zajedničkim istraživačkim centrom Europske komisije (Joint Research Centre - JRC) održava se 5. lipnja 2013. godine u Zagrebu, u hotelu Westin.  

Euro-mediteranska konferencija o istraživanju i inovacijama 3.4.2012.
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović posjetio Institut za međunarodne odnose 28.3.2012.
Komisija predviđa 80 milijardi eura za poticanje istraživanja i razvoja 2.12.2011.
Znanost i istraživanje

Ciljevi i pravni temelji

Djelovanje Europske unije u području znanosti, istraživanja i tehnologije formulirano je u Glavi XIX Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Prema članku 179 Ugovora o funkcioniranju Europske unije, cilj je Unije jačanje znanstvenih i tehnoloških osnova industrije EU-a i njeno poticanje kako bi u svjetskim razmjerima postala konkurentnija. U tom smislu EU potiče poduzeća u svim državama članicama, uključujući mala i srednja poduzeća, istraživačke centre i sveučilišta, u njihovim visokokvalitetnim istraživačkim i tehnološko-razvojnim djelatnostima, te podupire napore koje ulažu u međusobnu suradnju, i to poglavito zato da im omogući potpuno iskorištavanje potencijala unutarnjeg tržišta.
Kako bi ostvarila zadane ciljeve, EU provodi sljedeće djelatnosti kojima nadopunjuje djelatnosti u državama članicama:

  • · provedba istraživanja, programa za tehnološki razvoj i demonstracijskih programa promicanjem suradnje s poduzećima, istraživačkim centrima i sveučilištima te promicanjem njihove suradnje,
  • promicanje suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u istraživačkom, tehnološko-razvojnom i demonstracijskom području EU-a,
  • širenje i iskorištavanje rezultata istraživačkih, tehnoloških i demonstracijskih djelatnosti Unije, te
  • poticanje izobrazbe i mobilnosti istraživača u Uniji.

Postupak odlučivanja

Prema članku 182 Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odluku o višegodišnjem programu, kojom se utvrđuju sve djelatnosti EU-a na području istraživanja, znanosti i tehnologije, donose zajednički Europski parlament i Vijeće ministara, koje odlučuje kvalificiranom većinom, sukladno postupku suodlučivanja  iz članka 294 Ugovora o Funkcioniranju Europske unije. 

Strategija razvoja

Iako EU ima dugu tradiciju izvrsnosti u istraživanju i inovacijama, stvarni učinci tih istraživanja često su disperzni, ponajprije stoga što se 80% javnih znanstvenih istraživanja u Europi odvija na nacionalnoj razini, uglavnom u sklopu nacionalnih i regionalnih istraživačkih programa. Suočena s takvim stanjem, Komisija je početkom 2000. predložila stvaranje Europskoga istraživačkoga prostora.Taj su prijedlog podržali čelnici država i vlada na lisabonskom zasjedanju Europskoga vijeća, na kojemu je usvojena tzv. Lisabonska strategija razvoja EU. Inicijativa Komisije za stvaranje zajedničkoga europskog istraživačkog prostora kombinira tri koncepta:

  • stvaranje europskog tržišta istraživanja, odnosno slobodnog prostora za kretanje znanja, istraživača i tehnologija radi jačanja suradnje, poticanja konkurentnosti i bolje alokacije raspoloživih resursa,
  • restrukturiranje europskoga pristupa istraživanju, ponajprije boljom koordinacijom istraživačkih aktivnosti i politika na nacionalnoj razini, te 
  • razvoj zajedničke europske politike prema istraživanju, koja se neće odnositi samo na financiranje istraživačkih aktivnosti, nego će uzimati u obzir i sve aspekte drugih nacionalnih i europskih politika vezanih za istraživanja.

Nadalje, vlade država članica više su puta bile pozvane povećati izdvajanja za istraživanje kako bi se smanjile velike razlike u području ulaganja u taj sektor između Europe i njezinih glavnih konkurenata, SAD-a i Japana. Na sastanku Europskoga vijeća u Barceloni u ožujku 2002. čelnici država i vlada članica EU-a postavili su zajednički cilj: povećanje razine ulaganja u istraživanje sa 1,9% na 3% BDP-a do 2010. godine. Očekivalo se da bi se više od 60% tog povećanja trebalo pokriti iz privatnog sektora. Cilj ulaganja od 3% BDP-a u znanost i istraživanje ostao je i dalje isti i u okviru nadolazeće strategije Europe 2020.

Vrlo važan element i glavni financijski instrument provedbe Europskoga istraživačkog prostora bio je Šesti okvirni istraživački program (FP6). Program se odnosio na razdoblje od 2002. do 2006. godine i ukupni mu je proračun bio 17,5 milijardi eura. Šesti okvirni istraživački program bio je strukturiran oko tri glavna prioriteta: fokusiranje i integriranje europskog istraživanja, strukturiranje europskog istraživačkog područja i jačanje njegovih temelja. Glavni instrumenti provedbe Programa bili su:

  • mreže izvrsnosti (usmjerene na progresivno integriranje raznih europskih istraživačkih mreža i stvaranje virtualnih centara znanstveno-istraživačke izvrsnosti), i
  • integrirani projekti (projekti velikih razmjera usmjereni na generiranje kritične mase ciljanih znanstvenih istraživanja).

Sedmi okvirni istraživački program (FP7) svojevrsni je nastavak politike EU-a vezane za znanost i tehnologiju. FP7 je dizajniran na način da se usvoje i poboljšaju dobra iskustva iz prethodnih programa kako bi se što bolje razvila ekonomija temeljena na znanju. Program se odnosi na proračunsko razdoblje 2007. - 2013., a za primjenu novog istraživačkog programa namijenjeno je 50,5 milijardi eura uz dodatnih 2,7 milijardi eura za Euratom program namijenjen nuklearnim istraživanjima. Program je podijeljen na četiri specifična programa:

  • Suradnja: obuhvaća sve vrste istraživačkih aktivnosti koje provode različite istraživačke institucije unutar 10 tematskih područja na način da se potiče prekogranična suradnja. Proračunom je predviđeno 32,413 milijardi eura za provedbu ovog programa, a financiranje je raspoređeno prema tematskim područjima: zdravlje, hrana, poljoprivreda i biotehnologija, informacijska i komunikacijska tehnologija, nanoznanosti i nanotehnologije, materijala i novih proizvodnih tehnologija, energetika, okoliš, transport (uključujući aeronautiku ), društveno-ekonomske i humanističke znanosti te istraživanja svemira i sigurnosti. Europske tehnološke platforme osnovane su s ciljem okupljanja istraživača unutar različitih područja.
  • Ideje: program namijenjen za poticanje kreativnosti i novih istraživanja na granicama znanja, neovisno o temama istraživanja ili prekograničnim partnerstvima. Europsko istraživačko vijeće  osnovano je s ciljem pružanja financijske potpore individualnim timovima istraživača koji se provode istraživanjima čiji rezultati vode ka novim putovima tehnološkog napretka, a time i novim znanjima.
  • Ljudi: program usmjeren na usavršavanje istraživača putem međunarodne mobilnosti diljem svijeta, ali i poticanja broja istraživača u području istraživanja i tehnološkog razvoja.
  • Kapaciteti: u središtu ovog programa je jačanje istraživačkih mogućnosti i europske konkurentnosti kroz sedam područja: istraživačke infrastrukture, istraživanja u korist malih i srednjih poduzeća, regije znanja kroz potporu regionalnim istraživačkim klasterima, istraživački potencijal konvergentnih regija, znanost u društvu, potpora koherentnom razvoju istraživačkih politika te međunarodna suradnja.

Okvirni program Euratom za nuklearna istraživanja obuhvaća istraživanja u područjima nuklearne fuzije te nuklearne fisije i zaštite od radijacije kako bi se što uspješnije riješili problemi po pitanju zaštite okoliša i sigurnosti.
U sklopu Europske komisije već od samih početaka integracije djeluje Zajednički istraživački centar koji pruža znanstveno-istraživačku potporu kreiranju, provedbi i nadzoru politika EU-a. Obuhvaća sedam znanstveno-istraživačkih instituta pružajući potporu slijedećim tematskim istraživanjima: zakonodavstvo vezano uz kemikalije, europsko istraživačko područje (ERA), unutarnje tržište, energetska politika, održivi transport, informacijsko društvo, zajednička poljoprivredna politika, pomorska politika, zaštita okoliša, klimatske promjene, zdravlje i zaštita potrošača, unutarnja i vanjska sigurnost te nuklearna politika.

Poticanje istraživanja s ciljem razvoja novih tehnologija i novih znanja usko je vezano i za pitanja obrazovanja i inovacija. Navedena područja zajedno tvore tzv. trokut znanja koji je nezaobilazni pokretač dinamičnog gospodarstva. Europski institut za tehnologiju (EIT) osnovan 2008. ima za cilj poticati inovacije s pozitivnim učinkom na ekonomiju i društvo kroz osiguravanje komercijalnih primjena rezultata istraživanja. Na taj način Europski institut za tehnologiju ima važnu ulogu u povezivanju istraživanja, inovacija i obrazovanja odnosno jačanju društva temeljenog na znanju.


Institucije

  • Europska komisija, Opća uprava za istraživanje, na čelu koje je povjerenica za istraživanje, inovacije i znanost Máire Geoghegan-Quinn
  • Zajednički istraživački centar
  • Europski parlament, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku
  • Europski parlament, STOA, procjena znanstvenih i tehnoloških mogućnosti
  • Vijeće Europske unije, Tržišno natjecanje: unutarnje tržište, industrija i istraživanje
  • Vijeće Europske unije, COST (suradnja na području znanstvenog i tehničkog istraživanja)
  • Europski institut za tehnologiju
  • Europska zaklada za znanost, koja promiče visoko kvalitetna znanstvena istraživanja na europskoj razini.
  • Eureka, međuvladina organizacija 33 zemlje, koja je osnovana radi promicanja partnerskih odnosa između poduzeća i istraživačkih instituta, posebno u područjima naprednih tehnologija.

Korisni linkovi

  • Infomacijska služba CORDIS
  • Europska inovacijska politika
  • Euraxess Hrvatska, portal za pokretljivost istraživača
  • Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, suradnja s EU
  • Hrvatski institut za tehnologiju, Nacionalne kontakt osobe za FP7 projekte
  • Sveučilište u Zagrebu, Ured za istraživanje




Autor teksta: Igor Vidačak
Izmijenila i dopunila: Deana Gulišija
Datum posljednje izmjene: 12. kolovoza 2010.