naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje


Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima 23.8.2013.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se 23. kolovoza diljem Europe.  


Mađarska i Rumunjska suočene sa etničkim sporom 25.2.2013.
Dan ljudskih prava 10.12.2011.
Ilegalni imigranti u EU-u često nemaju temeljna prava 22.11.2011.
Ljudska prava

Ciljevi

Politika ljudskih prava EU-a odnosi se prvenstveno na zaštitu građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Polazeći od pretpostavke da su ljudska prava univerzalna i nedjeljiva, EU aktivno promiče i štiti temeljna prava unutar svojih granica, kao i ljudska prava u odnosima s trećim zemljama.

U pogledu zaštite temeljnih prava u okvirima EU-a osobito se ističe zaštita ljudskog dostojanstva, što uključuje borbu protiv trgovanja ljudima i zabranu mučenja, dok se u okviru zaštite sloboda naglasak stavlja na zaštitu osobnih podataka, obrazovanje, prava radnika, gospodarstvo i azil. Područje jednakosti obuhvaća borbu protiv svih oblika diskriminacije kao i socijalna pitanja, dok se područje solidarnosti bavi problematikom zaštite okoliša, potrošačima i javnim zdravstvom u onoj mjeri u kojoj se pitanja odnose na zaštitu temeljnih ljudskih prava. EU nadalje veliku pozornost posvećuje i pravima svojih građana.

U pogledu zaštite ljudskih prava u trećim zemljama, EU promovira zaštitu ljudskih prava s naglaskom na ukidanju smrtne kazne, borbi protiv torture i lošeg postupanja, borbi protiv rasizma i ksenofobije, nadgledanju izbora te borbi protiv ratnog zločina i genocida. Ključna je nadalje i zaštita prava djece te prava starosjedilačkog stanovništva uz druge aspekte zaštite ljudskih prava. Od 1992. godine svi sporazumi o trgovini i suradnji s trećim zemljama sadrže klauzule koje naglašavaju da su ljudska prava ključan element tih sporazuma (tzv. human rights clause). Human rights clause predstavlja specifičnu pravnu osnovu, temeljem koje u slučaju da određena zemlja ne poštuje temeljna ljudska prava, može doći do suspenzije trgovinskih povlastica odnosno do smanjenja ili obustave programa pomoći.


Pravna osnova

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava glavni je pravni instrument za zaštitu ljudskih prava u Europi. Iako Europska zajednica službeno nije potpisnica Konvencije, sve su države članice EUa stranke Konvencije. Europski sud, koji pruža zaštitu ljudskih prava smatrajući to jednim od općih načela prava Europske zajednice, crpi inspiraciju kako iz Europske konvencije tako i iz zajedničkih ustavnih tradicija država članica. Od 1974. godine Europski sud je donio niz presuda o slučajevima u kojima se prepoznaje kako su temeljna ljudska prava sastavni dio općih načela koja Sud mora štititi.
Preambula Jedinstvenoga europskog akta (1986.) i poslije čl. 6. Ugovora iz Maastrichta formalno uvode obvezu EU-a da poštuje prava definirana u Europskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava. Ugovor iz Amsterdama jača postojeće odredbe o zaštiti ljudskih prava u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (čl. 6. i 7.) uvodeći niz načela na kojima se Unija temelji (''sloboda, demokracija, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda i vladavina prava''), dajući Europskom sudu ovlasti da zajamči poštovanje tih načela od strane europskih institucija, te predviđajući sankcije u slučaju kršenja temeljnih načela od strane države članice.
Ugovorom iz Nice dopunjuje se čl. 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije uvođenjem mehanizma prevencije kršenja ljudskih prava prema kojemu Komisija, Parlament i trećina država članica mogu zatražiti od Vijeća da utvrdi postojanje opasnosti ozbiljnog kršenja ljudskih prava u nekoj državi članici i da, uz suglasnost Parlamenta, uputi dotičnoj državi odgovarajuće preporuke.
Na sastanku Europskoga vijeća u Nici prihvaćena je i Povelja EU-a o temeljnim pravima, koja prvi put u povijesti Unije u jedinstvenom tekstu utvrđuje niz građanskih, političkih, ekonomskih i socijalnih prava svih građana i osoba s prebivalištem u EU. 


Instrumenti provedbe i nadzora

Europski parlament svake godine usvaja izvješće o poštovanju ljudskih prava u Uniji (Izvješće iz 2010.). Stanje zaštite ljudskih prava u EU općenito je zadovoljavajuće.
Osobita postignuća EU-a ogledaju se na području konačnog definiranja prava oko pet milijuna radnika-migranata iz zemalja koje nisu članice EU-a, koji legalno borave na području EU-a. Definirana su i prava članova njihovih obitelji, što je velik korak ima li se na umu donedavno razjedinjenu praksu država članica u pogledu te problematike. Značajno je uspostavljanje Zajedničkoga europskoga sustava azila.
U sklopu Akcijskog programa Zajednice za borbu protiv diskriminacije, koji je trajao do 2006.godine, EU je podupirao niz aktivnosti za borbu protiv rasizma i ksenofobije unutar svojih granica uključujući razmjenu informacija među nacionalnim vlastima i stvaranje mreže nevladinih organizacija specijaliziranih za ljudska prava. Novi Program za zapošljavanje i socijalnu solidarnost, poznatiji kao PROGRESS, odraz je nastojanja EU-a da putem financiranja širokog spektra aktivnosti u okviru svojih granica, a u borbi protiv rasizma i ksenofobije, postigne optimalnu razinu zaštite ljudskih prava. Program raspolaže sa 743 milijuna eura i predviđen je za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Iz programa se financira i nadzor nad zaštitom ljudskih prava u EU, kao i ocjenjuju aktivnosti pojedinih država članica u tom području. U sklopu programa važno značajno je spomenuti i osivanje agencije Fundamental Rights Agency (FRA).
Unija također ima niz prekograničnih programa za borbu protiv trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja djece. U razdoblju od 2003. do 2006. EU je proveo niz prekograničnih programa u okviru “Agis-a”, okvirnog programa za poticanje suradnje policije, pravosuđa i pravnih stručnjaka, dok je za razdoblje od 2007. do 2013. godine predviđena provedba novih programa u području unutarnje sigurnosti i kaznenog pravosuđa.
Države članice uvelike surađuju s državama kandidatkinjama za članstvo u EU sa svrhom pomaganja žrtvama, kao i pri organizaciji raznovrsnih kampanja prevencije trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja djece.
Kako bi dao dodatnu težinu potpori zaštite ljudskih prava u svijetu, EU je 1994. godine utemeljio Europsku inicijativu za demokraciju i ljudska prava s ukupnim početnim proračunom od 130 milijuna eura. Zamjetno je postupno povećavanje financijskih sredstava proračuna, tako da sada premašuju 1,1 milijardu eura predviđenih za razdoblje od 2007. do 2013.
Temeljni cilj Inicijative jest promoviranje zaštite ljudskih prava, demokracije te sprečavanje konflikata u trećim zemljama. Taj cilj ostvaruje se putem financiranja aktivnosti usmjerenih na njegovo ostvarenje.
Inicijativa se odnosi na četiri područja: i) jačanje demokracije, dobro upravljanje i vladavine prava (suradnju s civilnim društvom u promicanju političkog pluralizma, slobodu medija i snažan pravosudni sustav), ii.) ukidanje smrtne kazne u zemljama koje tu kaznu još imaju, iii.) borba protiv mučenja preventivnim mjerama (npr., obrazovanjem i izobrazbom policijskih službenika) i represivnim mjerama (npr. stvaranjem međunarodnim kaznenih sudova), iv) borba protiv rasizma i diskriminacije, osiguravanjem poštovanja političkih i građanskih prava.
Inicijativa također financira projekte za zaštitu ravnopravnosti spolova i zaštitu prava djece, te podupire udružene aktivnosti EU-a i drugih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava (primjerice Ujedinjenih naroda, Međunarodnog odbora Crvenog križa, Vijeća Europe i Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi).

Institucije

Provedba politike EU-a u području ljudskih prava uvelike se oslanja na rad sljedećih institucija:

  • Europski ombudsman
  • Europska komisija:
    • Opća uprava za zapošljavanje i socijalna pitanja
    • Opća uprava za pravosuđe i unutarnje poslove
    • Europski socijalni fond
  • Vijeće EU-a: Ljudska prava
  • Europski parlament:
    • Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE)
    • Odbor za vanjsku politiku - Pododbor za ljudska prava (DROIT)
  • Sud Europskih zajednica
  • Europski sud za ljudska prava

Autor: Ivona Ondelj
Izmijenila i dopunila: Dragana Markanović
Datum posljednje izmjene: 27. siječnja 2011.