naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje
Naslovnica > Politike i aktivnosti EU > Obrazovanje, izobrazba i mladi


Bugarska pravnica: Britanska politika prema rumunjskim i bugarskim studentima protuzakonita 8.1.2013.

Britanska politika kojom se bugarskim i rumunjskim studentima otežava zapošljavanje u Velikoj Britaniji je nepravedna. No, time se također krši i pravo Europske unije, kaže Galina Kostadinova, bugarska odvjetnica koji radi za Your Europe Advice– pravni servis za europske građane. Britanski Independent


Predavanje: Razvoj održivih kampusa u zemljama EU-a 22.3.2012.
Javna tribina 'Hrvatski istraživački i visokoobrazovni sustav u europskom kontekstu' 18.1.2012.
Završena konferencija Europske godine volontiranja 1.12.2011.
'Erasmus za sve': 19 milijardi eura za pet milijuna studenata 24.11.2011.
Obrazovanje, izobrazba i mladi

Ciljevi i pravni temelji

Djelovanje Unije u području obrazovanja, strukovne izobrazbe i mladeži, temelji se na ciljevima formuliranima u člancima 149 i 150 Glave XI Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Prema tim člancima, uloga je Zajednice pridonositi razvoju kvalitetnog obrazovanja poticanjem suradnje država članica, te, ako je potrebno, podupiranjem i dopunjavanjem njihove djelatnosti. Sukladno načelu supsidijarnosti, poštuje se nadležnost država članica za nastavni sadržaj i ustroj obrazovnih sustava te za njihovu kulturnu i jezičnu raznolikost. EU je utvrdila niz ciljeva djelovanja u području obrazovanja, strukovne izobrazbe i mladeži:

  • razvoj europske dimenzije u obrazovanju, osobito putem podučavanja i populariziranja jezika država članica,
  • poticanje pokretljivosti studenata i nastavnika, među ostalim, poticanjem akademskog priznavanja istovrijednosti diploma i trajanja studija,
  • promicanje suradnje obrazovnih sustava,
  • razmjena informacija i iskustava u pitanjima koja su zajednička obrazovnim sustavima država članica,promicanje suradnje obrazovnih sustava,
  • poticanje razmjene mladeži i razmjene socijalno-pedagoških djelatnika, te
  • poticanje razvoja obrazovanja na daljinu.

Koliko je EU odlučna da postane svjetski centar znanja pokazuje i najnovija Europa 2020 strategija u kojoj se posebno ističu ciljevi o smanjenju broja učenika koji prerano napuštaju srednju i osnovnu školu s 15 na 10 posto te povećanje postotka visokoobrazovanih u dobnoj grupi od 30 do 34 godine s 31 na 40 posto.
Iako EU ne namjerava razviti zajedničku politiku obrazovanja, strukovne izobrazbe i mladeži, ona raspolaže brojnim mehanizmima i sredstvima za poticanje suradnje u tom području. To se prvenstveno odnosi na program za cjeloživotno učenje (Lifelong Learning Programme – LLL) koji potiče mobilnost i međuinstitucionalnu suradnju na svim razinama obrazovanja u EU i odnosi se na razdoblje od 2007.-2013. godine s budžetom od 6,97 milijardi eura. LLL je zamijenio Socrates, Leonardo da Vinci, e-learning te druge povezane programe koji su istekli krajem 2006.godine. LLL se sada sastoji od četiri sektorska potprograma:

  • Comenius – omogućuje suradnju među vrtićima, osnovnim i srednjim školama diljem Europe
  • Erasmus – usmjeren je na visokoškolsko obrazovanje
  • Leonardo da Vinci – obuhvaća strukovno obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama obrazovanja (osim za mobilnost u visokom obrazovanju što je obuhvaćeno Erasmus-om)
  • Grundtvig – omogućuje suradnju između institucija povezanih sa obrazovanjem odraslih diljem cijele Europe

Program uključuje i ''transverzalni'' program'' koji ima četiri ključne aktivnosti (razvoj politike, učenje jezika, inovativni pristup i diseminacija projektnih rezultata) te program Jean Monnet, koji financira aktivnosti na području europskih integracija, institucija i udruga.
Od drugih obrazovnih programa ističe se i TEMPUS koji je namijenjen razvoju sustava visokog obrazovanja u zemljama jugoistočne Europe (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Crna Gora) putem unapređivanja regionalne međusveučilišne suradnje i suradnje sa zemljama članicama Europske unije. Hrvatska je sve do okončanja pripremnih mjera i zaključivanja međudržavnog sporazuma o pristupanju Hrvatske Programu za cjeloživotno obrazovanje koristila program TEMPUS. Međutim, kako nije moguće istovremeno sudjelovanje u Programu za cjeloživotno obrazovanje i u programu TEMPUS, a u skladu s približavanjem Hrvatske Europskoj uniji, TEMPUS program se više u Hrvatskoj ne koristi.

Postupak odlučivanja

U području obrazovanja, izobrazbe i mladeži, Vijeće i Parlament u skladu s čl. 25 Ugovora o funkcioniranju Europske unije i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija usvajaju poticajne mjere koje ne uključuju usklađivanje zakona i drugih propisa država članica. Vijeće u ovom području odluke donosi jednoglasno. Vijeće, također jednoglasno, može na prijedlog Komisije usvajati i preporuke.

Strategija razvoja

Prema Lisabonskoj strategiji (pohranjeno 6. travnja 2010.), EU je trebala do 2010. postati najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo svijeta temeljeno na znanju, sposobno za održivi gospodarski rast s više radnih mjesta i većom socijalnom kohezijom. Međutim, ostvarivanje svih tih ciljeva se i dalje nastavlja s poboljšanom Europa 2020 strategijom. Da bi se postigli zadani ciljevi, čelnici država i vlada pozvali su na modernizaciju obrazovnih sustava kako bi Unija do 2020. godine preuzela vodeće mjesto u svijetu u pogledu kvalitete sustava obrazovanja i osposobljavanja. Reformski proces provodit će se u svakoj državi uz puno uvažavanje nacionalnih okruženja i tradicija, kao i putem suradnje država članica na europskoj razini, širenjem najbolje prakse, boljom koordinacijom i zajedničkim nastojanjima da se zacrtani cilj postigne.
Kao doprinos provedbi Lisabonske strategije, Vijeće ministara obrazovanja usvojilo je 2001. godine Izvješće o budućim ciljevima sustava obrazovanja i izobrazbe (pdf) u kojemu je po prvi put postignuta suglasnost o zajedničkim ciljevima do 2010. godine. Kao doprinos Europa 2020 strategiji Komisija je donijela novu strategiju i pokrenula novu inicijativu ''Mladi u pokretu'' koja treba pomoći mladima da steknu vještine i iskustvo potrebne za njihov prvi posao. Ova inicijativa predlaže ukupno 28 ključnih aktivnosti koje imaju za cilj povećanje značaja obrazovanja i treninga za potrebe mladih i ohrabrivanje većeg broja njih da koriste subvencije Europske unije za studiranje ili trening u nekoj drugoj europskoj zemlji. Ovim bi se uvećala njihova mogućnost zapošljavanja, kao i pristup tržištu rada.
EU je prošle godine usvojila i novi program, tj. strategiju – ''Strategija EU za mlade, ulaganje i osnaživanje'' koji će odlučivati o politici za mlade u periodu od 2010.-2018., te će se baviti rješavanjem izazova s kojima se suočavaju generacije koje dolaze.
Ovo pokazuje koliko je EU okrenuta budućnosti i vlastitom boljitku i razvoju.
Za razvoj politika mladih u EU temelj je Bijela knjiga o mladeži (pdf) (COM(2001) 681 final, 21.11.2001.) usvojena potkraj 2001. godine nakon opsežnih nacionalnih i europskih savjetovanja. Bijela knjiga je dala novi poticaj europskoj mladeži. Uočeno je da su mladi pozitivna snaga za izgradnju Europe te da im treba dati sredstva potrebna za izražavanje ideja. Upravo zbog toga je i bila izdana. Predložila je stvaranje odgovarajućih uvjeta koji omogućuju osposobljavanje mladih osoba za preuzimanje odgovarajuće uloge u životu demokratičnih društava. Osnovne preporuke su bile usmjerene k omogućavanju mladih da sudjeluju u procesu donošenja odluka, pored formalnog razvijati i neformalno obrazovanje, poticati volonterstvo i veću mobilnost, olakšati put do neovisnosti (problemi posla, stanovanja, prijevoza), otvoriti institucije mladima. Važan je instrument provedbe ciljeva zacrtanih u Bijeloj knjizi o mladeži i program Youth, koji je poslužio kao podloga za donošenje nove strategije prošle godine.
Kako bi poslodavcima olakšala usporedbu kvalifikacija potencijalnih zaposlenika, a građanima omogućila iskorištavanje pogodnosti prekogranične mobilnosti, EU je razvila dokumente Europass koji u jedinstvenom formatu opisuju vještine i kvalifikacije. Europass dokumenti su:

  • Europass životopis,
  • Europass jezična putovnica,
  • Europass mobilnost,
  • Europass dopunska isprava o studiju (visoko obrazovanje),
  • Europass dodatak svjedodžbi (strukovna izobrazba).

Europski kvalifikacijski okvir (EQF) za cjeloživotno učenje u budućnosti će pomoći poslodavcima i obrazovnim ustanovama diljem Europe u uspoređivanju i lakšem razumijevanju strukovnih kvalifikacija. Zemlje članice namjeravaju povezati svoje nacionalne sustave kvalifikacija s EQF-om do 2010. godine. Do 2012. godine, sve će nove kvalifikacije izdane u EU morati biti opisane jednom od 8 referentnih razina EQF-a. EQF je rezultat rada na tzv. Kopenhaškom procesu. Na tom forumu 32 zemlje, uključujući članice Europske unije, raspravljaju o problemima u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (VET). Osim toga, rade i na europskom sustavu bodovanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i europskoj mreži za osiguravanje kvalitete u VET-u.
Prošli desetogodišnji plan, utemeljen na Lisabonskoj strategiji, je donio i Bolonjski proces kojim se do 2010. godine trebalo stvoriti Europski prostor visokog obrazovanja (European Higher Education Area – EHEA) koji bi bio konkurentan najboljim obrazovnim sustavima, naročito Sjedinjenim Američkim Državama. Od početnih 29 zemalja u Bolonjski proces uključeno je danas 47 zemalja. U izvješću o provedbi Bolonjskog procesa koji su europski ministri obrazovanje usvojili na sastanku u Bergenu u svibnju 2005. godine, zaključuje se kako je u implementaciji Bolonjskih reformi postignut značajan napredak. Na sastanku u Londonu 18. svibnja 2007. godine ministri su usvojili i strategiju uključivanja zemalja izvan Europe u Bolonjski proces te su odobrili stvaranje Registra Agencije za osiguranje kvalitete visokog obrazovanje. Deset godina nakon pokretanja Bolonjskog procesa, većina ciljeva je ispunjena iako se i dalje traži nastavak modernizacije visokog obrazovanja, podizanje njegove kvalitete kao i jačanje dostupnosti visokog obrazovanja širem sloju građana. Upravo zato će nova gospodarska strategija Europa 2020 dati daljnji poticaj kako bi se broj osoba s diplomama povećao sa sadašnjih 33 posto na 40 posto i kako bi se prerano napuštanje osnovne i srednje škole smanjilo sa sadašnjih 15 posto na 10 posto.
Europska unija nastoji podržati reformske procese u visokoškolskom obrazovanju, u 27 zemalja članica i 28 susjednih država Unije, kroz programe kao što su LLP, IPA program (Instrument predpristupne pomoći), ENPI, DCI, TEMPUS i EU program za cijeli svijet – Erasmus Mundus. Modernizacija europskog sustava visokog obrazovanja se provodi i kroz implementaciju Sedmog okvirnog programa za istraživanje, Programa za konkurentnost i inovacije te kroz strukturne fondove i financijsku pomoć Europske investicijske banke.

Institucije

Područjem obrazovanja, osposobljavanja i mladeži u Europskoj komisiji bavi se Opća uprava za obrazovanje i kulturu, na čijem je čelu povjerenik Androulla Vassiliou. Među ostalim važnim institucionalnim subjektima su:

  • Europski parlament: Odbor za kulturu i obrazovanje,
  • Europska zaklada za izobrazbu - decentralizirana agencija EU koja podupire reformu strukovnog obrazovanja i izobrazbe u trećim zemljama u kontekstu programa vanjske pomoći EU, te pruža tehničku pomoć Komisiji u provedbi programa TEMPUS,
  • CEDEFOP - Europski centar za razvoj strukovne izobrazbe koji ključnim institucijama i organizacijama Unije pruža informacijsku potporu u formuliranju politike strukovne izobrazbe,
  • Eurydice - informacijska mreža o obrazovanju u Europi,
  • Eurodesk - europska mreža za širenje informacija o Europskoj uniji među mladima, te
  • Europski forum mladih - platforma organizacija mladih iz cijele Europe.


Autor teksta: Igor Vidačak
Izmjenila i nadopunila: Sanja Božić
Datum posljednje izmjene: 19. siječnja 2011.