naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje


Konferencija: Poslovanje u EU i kako se prilagoditi novim poslovnim izazovima 29.2.2012.

Institut za međunarodne odnose (IMO) partner je strateške konferencije tvrtke SAP pod nazivom SAP A1 ARENA ''Poslovanje u EU i kako se prilagoditi novim poslovnim izazovima'' koja će se održati u srijedu 29. veljače 2012. godine s početkom u 9 sati u restoranu Lido, Jarunska obala bb, Zagreb.  


Pad građevinske proizvodnje u Europi dotaknuo dno 19.12.2011.
Poduzetništvo

Ciljevi

Jedan od ciljeva stvaranja Europske unije bio je mogućnost konkuriranja država Europe rastućim gospodarstvima u svijetu. Ova je težnja nastavljena sve do danas, ali su uvjeti natjecanja na svjetskoj sceni promijenjeni razvojem globalne ekonomije u zadnjim desetljećima, stvaranjem novih polova razvoja u svijetu te velikom brzinom tehnološkog razvoja.
Cilj joj je osigurati svim poslovnim subjektima mogućnost tržišnog natjecanja i trgovine pod poštenim i jednakim uvjetima, a posebna pozornost pridaje se specifičnim potrebama i obilježjima pojedinih sektora, poput turizma, zrakoplovne industrije ili biotehnologije.
Pravna osnova za zajedničku poduzetničku politiku proizlazi iz Glava XVII. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim se predviđaju aktivnosti radi ubrzanja strukturnih prilagodbi u industriji, razvoj okruženja pogodnog za pokretanje novih inicijativa i razvoj poslovnih pothvata s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo, unapređenje praktične primjene najnoviijh istraživačkih i tehnoloških dostignuća te poticanje suradnje među poduzetnicima.
Poduzetnička politika EU obraća se poduzetnicima bez obzira na veličinu, pravnog oblika ili sektora, a ima za cilj:

  • Olakšati pristup financijama za pokretanje i rast malih i srednjih poduzeća te potaknuti ulaganja u inovativne aktivnosti,
  • Stvoriti okolinu pogodnu za suradnju malih i srednjih poduzeća, posebice u području prekogranične suradnje,
  • Promicati sve oblike inovacija u poduzećima,
  • Podržavati eko-inovacije,
  • Dati potporu politikama koje potiču poduzetništvo i inovacije.

Poduzetnička politika financira se iz različitih izvora, od kojih je najvažniji CIP – EU program konkurentnosti i inovacija, koji se provodi od 2007. do 2013.godine i raspolaže budžetom od 3.62 milijarde eura. CIP obuhvaća tri programa i to su:

  • Program za poduzetništvo i inovacije (EIP)
  • Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP)
  • Inteligentna energija Europe (IEE)

Strategija razvoja

Poduzetnička politika EU danas obuhvaća cijelu poslovnu zajednicu i njezino okruženje. Međutim, u prošlosti su njezine aktivnosti bile prvenstveno usmjerene na malo i srednje poduzetništvo (SME), inovacije i konkurentnost, te korištenje prednosti unutarnjeg tržišta.
Zajednička politika za malo i srednje poduzetništvo potječe iz 1983. godine, kada je donesen prvi zajednički program aktivnosti namijenjen poticanju poduzetništva. Krajem 2000. godine usvojen je posljednji višegodišnji program za poduzeća i poduzetništvo (MAP) s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo koji se primjenjuje u razdoblju od 2001. do 2005. godine. Njegovo područje je, u pogledu financijskih sredstva i primjene, znatno šire od prethodnih programa jer su obuhvaćene aktivnosti u više od 30 država, uključujući Europski gospodarski prostor i države kandidatkinje za članstvo u EU. MAP je nakon 2005. uklopljen u CIP program za razdoblje od 2007. do 2013.godine.
Europsko vijeće usvojilo je 2000. godine Povelju za mala poduzeća pozivajući države članice i Komisiju da podrže mala poduzeća u deset glavnih područja: (1) obrazovanje i obučavanje za poduzetništvo, (2) jeftinije i brže pokretanje poduzeća, (3) bolje zakonodavstvo i regulativa, (4) dostupnost potrebnih radnih vještina, (5) poboljšanje online pristupa; (6) bolje korištenje prednosti unutarnjeg tržišta, (7) porezna i financijska pitanja, (8) jačanje tehnoloških sposobnosti malih poduzeća, (9) korištenje uspješnih modela za elektroničko poslovanje i razvijanje vrhunske potpore malim poduzećima, (10) bolja zastupljenost interesa malog poduzetništva u tijelima Unije i na nacionalnoj razini.
Ključni je dokument u području poticanja poduzetništva tzv. ''Europa 2020'' strategija, usvojena ove godine, koja postavlja za cilj stvaranje svjetski najkonkurentnijeg gospodarstva temeljenog na znanju, sposobnog za održivi rast, te s više kvalitetnijih radnih mjesta i većom socijalnom kohezijom, a jedno od ključnih područja djelovanja upravo je poticanje poduzetništva.
Na temelju rasprave potaknute Zelenom knjigom o poduzetništvu (COM(2003) 27 final, 21. siječnja 2003.), početkom 2004. godine donesen je Akcijski plan za poduzetništvo (COM(2004) 70 final, 11. veljače 2004.) u kojem se posebna pažnja posvećuje ženama i pripadnicima etničkih manjina koji žele pokrenuti vlastiti posao te im se pruža potpora kreirana prema njihovim potrebama. Pred ženama-inovatorima i poduzetnicama najčešće stoje prepreke kao što su tradicionalni pogledi i stereotipi o ženama u znanosti i inovacijama, izbor edukacije žena, manji kredibilitet žena kada traže financijska sredstva, teži pristup tehničkim, znanstvenim i općim poslovnim mrežama, manjak poslovnog treninga i poduzetničke sposobnosti. Zbog toga je Komisija 2008. godine donijela konkretne mjere za promociju žena u poduzetništvu:

  • Stvaranje mreže ambasadorica poduzetnica: u listopadu 2009., proglašeno je prvih 130 ambasadorica iz deset zemalja. One trebaju djelovati kao primjer i mentorice, promovirati poduzetništvo žena u školama i na sveučilištima,
  • Shema mentorstva koja se uvodi tijekom 2010.,
  • Dozvoljene državne pomoći do 1 mil eura za nova poduzeća poduzetnica.

Osim toga, Komisija kontinuirano priprema Enterprise Policy Scoreboard u kojem prati ostvarivanje pojedinih kvantitativno postavljenih ciljeva na temelju kojih donosi ocjene dosadašnjih nastojanja i zajedno s državama članicama dogovara buduće aktivnosti.

Međunarodna konkurentnost

Stvaranje uvjeta koji omogućuju poslovnim subjektima EU-a da budu konkurentni pod istim uvjetima s ostatkom svijeta uključuje zaštitu intelektualnoga i industrijskog vlasništva protiv krijumčarenja i piratstva. To znači srezati skupe administrativne troškove, koji su kombinirani s visokim standardima za energetiku, okoliš i socijalnim standardima, na minimum. Još jedan element u jednadžbi je deregulacija: odgovarajući i nediskriminativni pristup najboljoj mogućoj cijeni ključnim potpornim poslovnim službama, poput komunikacija, prijevoza i komunalija.
Smanjivanje regulatornog opterećenja na poslovanje, posebice na mala poduzeće, je prioritet. Cilj je smanjiti administrativno opterećenje na tvrtke za 25% do 2012. godine. To bi moglo povećati europski BDP (ekonomsko bogatstvo) za dodatnih 150 milijardi eura, što je povećanje od više od 1%.
Kako bi povećala konkurentnost, Europska unija kroz 7. okvirni program za istraživanje i razvoj i Okvirni program Zajednice za konkurentnost i inovacije (CIP) financira velik broj istraživanja tehnologije i inovacija. Pod programom FP7 za razdoblje od 2007. do 2013. godine dostupno je više od 50 milijardi eura, dok je pod programom CIP za isto razdoblje osigurano 3.6 milijardi eura. CIP će se usmjeriti na mala i srednja poduzeća (SME) koja teže inovacijama, posebice u područjima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, tehnologija okoliša i boljeg korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT).
Međutim, tu se ne radi o rastu pod svaku cijenu. EU je predana politikama koja donosi održiv rast i temelji se na odgovornom poduzetništvu. To potiče poduzeća da se obvaže na održiv razvoj, ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta kroz pridavanje pažnje razvoju vještina, racionalnijoj upotrebi prirodnih resursa, boljim inovacijama, smanjenju siromaštva i većem poštivanju ljudskih prava.

Ponekad se prepreke u trgovini unutar EU-a uklanjaju putem usvajanja zajedničkih standarda za zaštitu javnog zdravlja, potrošača i okoliša. U drugim slučajevima, proizvođači mogu slobodno odlučiti kojom će se tehnologijom koristiti, pod uvjetom da je krajnji rezultat siguran proizvod. Oznaka "CE" na proizvodima pruža vlastima i potrošačima osiguranje da su zadovoljeni odgovarajući standardi, bilo da je roba proizvedena u Uniji ili je uvezena. Politikom poduzetništva također je obuhvaćeno smanjivanje emisija ugljičnog dioksida iz automobila u svrhu borbe protiv klimatskih promjena.
Samo u iznimnim slučajevima, primjerice u slučaju farmaceutskih proizvoda, potrebno je dobiti odobrenje prije lansiranja proizvoda na tržište. Europska agencija za procjenu lijekova u Londonu nadležna je za davanje odobrenja za više od jedne zemlje EU-a.
Stroga se pravila također primjenjuju na određene kemikalije. Zahvaljujući sporazumu za usklađivanje tih pravila, koji će olakšati evaluaciju rizika i održavanje ravnoteže između zdravog okoliša i potrebe za konkurentnošću, sve će kemijske tvari će u budućnosti biti sadržane u jedinstvenoj bazi podataka. Novi se sustav zove REACH - Registracija, procjena i odobravanje kemikalija, a njime će upravljati Europska agencija za kemikalije u Helsinkiju.
U nekim je slučajevima za konkretne rezultate dovoljan dobrovoljan pristup. Europska komisija je inicirala "Europsko partnerstvo za alternativne pristupe pokusima na životinjama", sporazum između Komisije, udruženja industrije i velikih kompanija, koji je podržan Komisijinim smjernicama za označavanje kozmetičkih proizvoda oznakom "nije testirano na životinjama".

"Prvo misliti na malo"

Dvije trećine svih radnih mjesta u EU-u su u mali i srednjim poduzećima, a 29% svih poduzeća u Uniji su mala i srednja poduzeća. Na temelju načela "prvo misliti na malo", EU kreira pravila o državnim potporama koja uzimaju u obzir potrebe malih i srednjih poduzeća, te pri formuliranju politika uvijek na umu ima zahtjeve malih i srednjih poduzeća. Prioriteti politika su promicanje poduzetništva i vještina, poboljšanje pristupa malih i srednjih poduzeća tržištima (uključujući javne ugovore), unaprjeđenje potencijala za rast malih i srednjih poduzeća (kroz jačanje kapaciteta za istraživanje i inovacije) te jačanje dijaloga i konzultacija. 

Institucije

  • Europska komisija, povjerenik zadužen za poduzetništvo i industriju je Antonio Tajani, Europski portal za male i srednje poduzetnike, Informacije o poslovanju, Informacije o poslovanju
  • Europski parlament: Odbor za industriju, vanjsku trgovinu, istraživanje i energiju
  • Vijeće Europske unije: Tržišno natjecanje (unutarnje tržište, industrija, istraživanje)
  • Europska investicijska banka
  • Europski investicijski fond
  • Europska agencija za lijekove
  • Europska poduzetnička mreža Hrvatske
  • Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Autor: Božena Gulija
Nadopunila i izmjenila: Dragana Markanović
Datum posljednje izmjene: 21. siječnja 2011.