naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje
Naslovnica > Politike i aktivnosti EU > Zajednička porezna politika


Mađarska uvela najvišu stopu PDV-a u EU 23.11.2011.

Mađarski parlament usvojio je u utorak 22. studenog zakon kojim je stopa PDV-a podignuta s 25 na 27 posto, najvišu razinu u Europskoj uniji, objavila je agencija MTI. U sklopu izmjena u sustavu oporezivanja povećano je i porezno opterećenje za mala poduzeća, s 30 na 37 posto visine neto 


Komisija protiv dvostrukog oporezivanja 14.11.2011.
Zajednička porezna politika

Ciljevi i temeljna načela

Harmonizacija poreza u Europskoj uniji nije zaseban cilj, već kao instrument ekonomske regulacije prati druge osnovne ciljeve. U tom kontekstu važno je razlikovati dvije vrste poreza:

  • Direktni (neposredni) porezi - plaća ih i njihov teret (neposredno) snosi porezni obveznik, a uključuju porez na dohodak (fizičkih osoba), porez na dobit (trgovačkih društava) i porez na imovinu.
  • Indirektni (posredni) porezi - razrezuju se na proizvodnju i/ili potrošnju pa ih plaćaju porezni obveznici (proizvođači i/ili trgovci), ali njihov teret (posredno tj. kroz povećanje cijene) snose krajnji potrošači. Uključuju porez na promet, porez na dodanu vrijednost i trošarine (akcize).

Pravna osnova za usklađivanje indirektnog oporezivanja definirana je u člancima 110 do 113, prije 90 do 93 Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Naime, u Europskoj je uniji oporezivanje dohotka i dobiti još uvijek uglavnom u nacionalnom djelokrugu, a zajednička porezna politika odnosi se ponajprije na indirektne poreze, koji neposredno utječu na funkcioniranje zajedničkog tržišta u području slobodnog kretanja roba i slobode pružanja usluga.
Osnivački ugovori ne spominju direktne poreze izrijekom te njihova harmonizacija nailazi na brojne zapreke. Europska unija se vrlo rijetko bavi oporezivanjem dohodaka pojedinaca, a tada nastoji osigurati nediskriminaciju u pogledu prilika za rad ili ulaganja u drugoj državi članici. U području oporezivanja dobiti trgovačkih društava EU ima dva cilja: (1) spriječiti štetnu poreznu konkurenciju država članica i (2) omogućiti slobodno kretanje kapitala. Rješenje prepreka kod predmetnog poreza za korporativne porezne obveznike koji posluju u više od jedne države članice, donosi koordinacija direktnih poreznih sustava. Koordinacija bi predstavljala nadogradnju domaćih sustava kako bi bili kompatibilni sa osnivačkim ugovorom te jedni s drugima. Cilj koordinacije nije zamijeniti postojeće nacionalne porezne sustave za jedinstveni sustav Zajednice, već osigurati da ti nacionalni sustavi mogu ne ometano funkcionirati zajedno. Ključni principi novog koherentnog i koordiniranog direktnog poreznog sistema podrazumijevaju: (1) uklanjanje diskriminacije i dvostrukog oporezivanja; (2) sprečavanje nehotičnog neoporezivanja te zlouporabe, te (3) smanjenje troškova za predmete koji su pokriveni sa više poreznih sustava.

Postupak odlučivanja

Harmonizacija oporezivanja, koje je jedno od temeljnih obilježja nacionalnog suvereniteta, za Uniju je još uvijek vrlo kompleksno pitanje i zato je potreban konsenzus pri donošenju odluka. Vijeće će, jednoglasnom odlukom, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, a nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Gospodarskim i socijalnim odborom, donijeti odredbe za usklađivanje zakonodavstva poreza na promet, trošarine i drugih oblika neizravnih oporezivanja u mjeri u kojoj je takvo usklađivanje potrebno kako bi se osiguralo osnivanje i funkcioniranje unutarnjeg tržišta i kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja.

Strategija razvoja

Prvi ciljevi u području porezne politike postignuti su razmjerno brzo. Kumulativni višefazni porezi na promet koji nisu osiguravali fiskalnu neutralnost zamijenjeni su u 1970-ima novim porezom na dodanu vrijednost. Najniža dogovorena stopa za većinu roba i usluga iznosi 15%, ali su zbog kulturnih razlika ili stanja državnih javnih financija moguće iznimke. Usto, postignut je znatan napredak u usklađivanju trošarina i posebnih poreza na potrošnju.
Međutim, fiskalna je neutralnost donekle upitna sve dok nisu usklađeni direktni porezi. Naime, neke države članice su prije upravo snižavanjem direktnih poreza nastojale privući ulaganja iz drugih država, no sada ih obvezuju zajednička Pravila ponašanja (Code of Conduct) radi sprječavanja sličnih pojava. Također, postoje pravila na razini EU kojima se želi osigurati jednak tretman trgovačkim društvima koja isplaćuju kamate i dividende sestrinskim ili majčinskim društvima u drugim državama članicama, a određeno usklađivanje postignuto je i u oporezivanju štednje. Budući da uskoro stupa na snagu Statut europskoga trgovačkog društva (European Company Statute), ažuriraju se porezna pravila u tom području.
Općenito gledajući, napredak u ekonomskim integracijama zahtijeva i zahtijevat će sve veću harmonizaciju oporezivanja dobiti i dohotka. Stoga je Europska komisija u 2001. predstavila cjelovitu strategiju razvoja zajedničke porezne politike koja bi trebala pomoći da se ostvare ciljevi postavljeni Lisabonskom strategijom stvaranja najkonkurentnijeg svjetskog gospodarstva do 2010. godine. Komisija će u budućim aktivnostima posvetiti više pozornosti poreznim problemima s kojima se susreću pojedinci i trgovačka društva koja posluju na unutarnjem tržištu.
U području administrativno-tehničkih prilagodbi potrebno je spomenuti Program Fiscalis 2013, koji se mjenjao tijekom vremena (1: 1998.-2002.; 2: 2003.-2007.; 3: 2008.-2013.). Program ima sljedeće ciljeve:

  • jedinstvenu primjenu poreznih zakona Zajednice u svim državama članicama;
  • zaštitu nacionalnih i financijskih interesa Zajednice;
  • nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta kroz borbu protiv izbjegavanja poreza i utaje, uključujući međunarodnu dimenziju;
  • izbjegavanje narušavanja tržišnog natjecanja;
  • smanjenje opterećenja za porezne obveznike i javnu upravu pod istim uvjetima.

Aktivnosti u okviru Fiscalis 2013 se temelje posebno na:

  • komunikaciji i razmjeni informacija sustava;
  • multilateralnoj kontroli;
  • seminarima i projektnim skupinama;
  • radnim posjetima;
  • aktivnostima obuke.

Od 1. siječnja 2011, svi trgovci koji su uključeni u carinske transakcije i međunarodnu logistiku, morat će carini EU predati sigurnosne podatke putem elektroničke deklaracije, prije nego što se roba unese u ili izvan Europske unije. Cilj nove carinske mjere je povećati sigurnost u međunarodnoj trgovini, omogućujući carini EU provođenje bolje analize rizika na temelju primljenih informacija unaprijed, a time i do bolje ciljane kontrole. Osim toga, jedinstveni skup EU kriterija rizika će se primjenjivati od strane država članica prilikom obavljanja carinske kontrole na robu koja ulazi ili izlazi u EU.
Nedavni sigurnosni incidenti zračnog tereta pokazali su da je pojačanje carinskih sustava analize rizika bitno za dobru sigurnost. Pristup sigurnosnim podacima u ranoj fazi, tj. prije nego roba fizički stigne na granicu omogućit će da teret bude učinkovitije prikazan, te carinskim vlastima da provedu bolju analizu rizika. Kao takva, carina će biti više u mogućnosti da se usredotoči na kontrolu tereta visokog rizika, dok brža obrada i puštanje robe na ulazu ili izlazu će omogućiti glatko trgovanje. Tip sigurnosti podataka koji se traži od trgovaca varira s obzirom na prijevozna sredstva i pouzdanost trgovaca koji su uključeni u rad. To može uključivati, na primjer, opis robe, podatke o pošiljatelju ili izvoznik, put robe, i sve potencijalne opasnosti. Rokovi za unaprijed podnošenje podataka sigurnosti također variraju u skladu s prijevoznim sredstvima: od 24 sata prije utovara za pomorske terete do 1 sat prije dolaska za cestovni promet, ili čak i manje za određeni zračni prijevoz.
Sudjelovanje u programu imaju zemlje koje sudjeluju u programu Fiscalis 2013, odnosno države članice EU. Program je također otvoren za sudjelovanje država kandidatkinja koje koriste pretpristupnu startegiju, potencijalne zemlje kandidatkinje (nakon uspostave okvirnih sporazuma o njihovom sudjelovanju u programima Zajednice), kao i nekih zemalja partnera u okviru Europske politike susjedstva.

Institucije

  • Europska komisija: Opća uprava za oporezivanje i Carinsku uniju, na čelu koje je povjerenik Algirdas Šemeta
  • Europski parlament: Odbor za ekonomska i monetarna pitanja
  • Vijeće Europske unije: Ekonomska i financijska pitanja

Autor: Božena Gulija
Izmjenila i nadopunila: Jelena Isaković
Datum posljednje izmjene: 25. siječnja 2011.