naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje
Naslovnica > Politike i aktivnosti EU > Pravosuđe i unutarnji poslovi


Francuska bi mogla ukinuti radna ograničenja za Bugare i Rumunje 20.8.2012.

Francuski dužnosnici trebali bi uskoro donijeti odluku o ukidanju ograničenja za državljane Bugarske i Rumunjske kako bi se riješio pravni status za oko 15 tisuća Roma iz ove dvije zemlje, a koji žive u Francuskoj, kaže se u članku kojeg donosi europski informativni portal EurActiv. Francuski mediji


Europska komisija poslala oštro izvješće o Rumunjskoj 23.7.2012.
Komisija pozvala Bugarsku i Rumunjsku na nastavak borbe protiv korupcije 9.2.2012.
Prijedlozi za brže rješavanje sporova između potrošača i tvrtki 30.11.2011.
EU jača borbu protiv pedofilije i dječje pornografije 28.10.2011.
Pravosuđe i unutarnji poslovi

Ciljevi i pravni temelji

Prema članku 2 zajedničkih odredbi Glave I Ugovora o EU, jedan je od temeljnih ciljeva Unije održavati i razvijati Uniju kao prostor slobode, sigurnosti i pravde u kojemu će se slobodno kretanje osoba jamčiti odgovarajućim mjerama vezanim uz upravljanje vanjskim granicama, azil, imigraciju te prevenciju i suzbijanje kriminala.

Suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima uspostavljena je stupanjem na snagu Ugovora o EU, odnosno Maastrichtskog ugovora 1993., gdje je označena kao ''treći stup'' na kojemu se temelji Unija. Ciljevi suradnje u sklopu "trećega stupa" pokrivali su sljedeća područja: politiku azila, upravljanje vanjskim granicama država članica, imigracijsku politiku, borbu protiv droga, suzbijanje međunarodnih prijevara, sudsku suradnju u civilnim i kaznenim pitanjima, carinsku suradnju i policijsku suradnju.

Ugovorom iz Amsterdama reorganizirana je suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova. Schengenski sporazum usvojen izvan pravnog okvira EU uključen je u Ugovore o EU i EZ. Određena područja, poput azila, imigracije, viza i drugih politika povezanih sa slobodnim kretanjem osoba, podvedena su pod prvi stup, odnosno nadležnost Zajednice, što je omogućilo korištenje uobičajenih zakonodavnih instrumenata kao što su uredbe ili direktive. S druge strane, policijska i sudska suradnja u kaznenim pitanjima ostala je u sklopu trećeg stupa i za nju se koriste sljedeći instrumenti: zajednička stajališta (common positions), okvirne odluke (framework decisions) i odluke, konvencije te rezolucije, preporuke, deklaracije, zaključci itd.

Postupak odlučivanja

Amsterdamskim ugovorom utvrđeno je prijelazno petogodišnje razdoblje (do 1. svibnja 2004.) tijekom kojega će Vijeće u područjima obuhvaćenim ''prvim stupom'' (vize, azil, imigracija i druge politike vezane za slobodu kretanja osoba) djelovati jednoglasno na prijedlog Komisije ili na inicijativu država članica, te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Nakon toga razdoblja, pod uvjetom da se u tim područjima dotad uspostave zajedničke politike, trebalo bi se prijeći na glasovanje kvalificiranom većinom u Vijeću, i donošenje odluka zajednički s Europskim parlamentom u postupku suodlučivanja i uz isključivo pravo inicijative Komisije.

Strategija razvoja

Dovršetak projekta stvaranja zakonodavnih i institucionalnih preduvjeta za razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde u EU jedan je glavnih prioriteta Unije u predstojećem razdoblju. EU bi se trebala baviti prvenstveno ilegalnim migracijama i trgovinom ljudima, azilom, borbom protiv terorizma, organiziranog kriminala i droga. Uz suzbijanje ilegalnih migracija i trgovine ljudima, ključni su zadaci: razvoj zajedničke politike za povratak ilegalnih imigranata, poboljšanje direktiva koje se tiču uvjeta ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu studiranja i istraživanja, operacionalizacija predloženog viznog informacijskog sustava koji će omogućiti razmjenu podataka o vizama u okviru schengenskog režima, te daljnji napredak u predloženom osnivanju agencije za upravljanje granicama.
Kao odgovor na sve oštrije kritike organizacija za zaštitu ljudskih prava, EU namjerava poduzeti dodatne mjere za učinkovitije postupke traženja azila. Borba protiv terorizma također ostaje u središtu pozornosti; posebna pozornost pridat će se jačanju suradnje između policijske, carinske i sigurnosne službe, problemu razmjene informacija o terorizmu, te suzbijanju terorističkih organizacija u mogućoj trgovini oružjem za masovno uništenje. U sferi borbe protiv organiziranog kriminala, prioritet će biti promicanje suradnje među javnim i privatnim sektorom u suzbijanju te pojave. Radi učinkovitijeg djelovanja u suzbijanju zloporabe usvojit će se nove strategije i akcijski plan za razdoblje nakon 2005.

Institucije

Djelovanje EU u pravosuđu i unutarnjim poslovima uključuje niz institucija i tijela među kojima su:

  • Europska komisija: Opća uprava za pravosuđe i unutarnje poslove, na čelu koje je povjerenik Franco Frattini,
  • Vijeće EU: Vijeće ministara pravosuđa i unutarnjih poslova,
  • Europski parlament: Odbor za građanske slobode i prava, pravosuđe i unutarnje poslove,
  • Europol, decentralizirana agencija EU, osnovana 1992. kako bi pomagala državama članicama da bolje i učinkovitije surađuju u prevenciji i suzbijanju organiziranog međunarodnog kriminala, te
  • Eurojust, decentralizirana agencija EU osnovana 2002. godine s ciljem poticanja suradnje i koordinacije pravosudnih organa država članica EU.

Autor teksta: Igor Vidačak
Datum posljednje izmjene: 5. veljače 2005.